Meso je dobar izvor minerala, vitamina i proteina u zdravoj prehrani. No ako ustanovite da vam je loše nakon jela mesa, važno je utvrditi što uzrokuje vašu mučninu. Bol u stomaku nakon jela crvenog mesa ili peradi može biti znak nepravilno kuhane hrane.
Netolerancija na meso ili alergija?
Moguće je da vaš imunološki sustav reagira na protein u mesu i stvara antitijela koja meso identificiraju kao štetna. Ta antitijela oslobađaju niz kemikalija, poput histamina, koji izazivaju alergijske reakcije, ističe Klinika Mayo. Simptomi mogu uključivati mučninu tijekom jedenja mesa.
Alergije na meso mogu se razviti u bilo kojoj dobi. Alergeni mogu potaknuti reakciju na meso bilo koje životinje, uključujući govedinu, janjetinu, svinjetinu, piletinu ili kozu. Djeca s alergijom na mlijeko mogu biti alergična i na govedinu, izvještava Američki koledž za alergije, astmu i imunologiju (ACAAI).
Alergija na meso može izazvati nepredvidive simptome koji se kreću od blagih do opasnih po život. Pored mučnine, možete osjetiti grčeve u želucu, probavne smetnje, natečen ili curenje iz nosa, oticanje jezika i osip. ACAAI upozorava da jača reakcija može uključivati anafilaksiju.
Iako su rijetke, neki ljudi mogu postati alergični na crveno meso nakon što ih ugrize krpelj Lone Star. Ovaj parazit živi pretežno na jugoistoku Sjedinjenih Država, prema klinici Mayo. To izaziva alergiju na hranu poznatu kao alfa-gal sindrom, što može izazvati mučninu i druge simptome tri do šest sati nakon jela crvenog mesa.
Netolerancije na hranu mogu uzrokovati neke iste simptome kao i alergija na hranu, ali manje izražene. Često su ograničeni na probavne tegobe, uključujući mučninu, navodi Klinika Mayo. Mesna intolerancija može biti uzrokovana nedostatkom enzima potrebnog za potpuno probavljanje proteina. Ponekad to može biti rezultat osjetljivosti na aditive u hrani, poput nitrata u prerađenom mesu.
Bakterije i patogeni u mesu
Simptomi trovanja hranom razlikuju se od osobe do osobe i uključuju probavne tegobe i bolove u želucu nakon jela crvenog mesa ili peradi. Ti se simptomi mogu razviti već od 30 minuta do nekoliko dana nakon jela zaraženo meso, upozorava Akademija za prehranu i dijetetiku.
Studija iz kolovoza 2018. objavljena u BMC Research Notes izvještava da su patogeni koji se prenose iz hrane vodeći uzrok bolesti i smrti u manje razvijenim zemljama. Istraživači su procijenili bakteriološku kvalitetu različitog sirovog mesa. Ispitano je pedesetak uzoraka mesa, uključujući pileće, svinjsko, bivolje i kozje meso.
Rezultati studije izvijestili su o prisutnosti E. coli, salmonele, šigele i vibrio u većim količinama od preporučenog standardnog mikrobnog opterećenja, što bi moglo izložiti potrošače u riziku da dobiju bolest izazvanu hranom.
Sigurno rukovanje i kuhanje mesa
Meso je pokvarljivo i daje glavni medij za rast raznih mikroorganizama. Kuhanje ga temeljito i čuvanje izvan zone opasnosti - iznad temperature od 140 stupnjeva Farenhajta ili ispod 40 stupnjeva Farenhajta pomoći će u sprječavanju rasta bakterija, prema Akademiji za prehranu i dijetetiku.
Preostale ostatke potrebno je prije posluživanja zagrijati na unutarnju temperaturu od najmanje 165 stupnjeva Farenhajta. Hranu koja se ostavlja na sobnoj temperaturi dulje od dva sata treba izbaciti. Ako je u sobi 90 stupnjeva ili je toplije, meso treba izbaciti nakon sat vremena.
Često perite ruke, pogotovo nakon rukovanja sa sirovim mesom ili peradom. Kako biste izbjegli unakrsnu kontaminaciju, dobro očistite kuhinjske površine, upozorava Akademija za prehranu i dijetetiku. Također je preporučljivo redovito prati posteljinu i stočne namirnice za višekratnu upotrebu.
Pečenje, pečenje, prženje ili pečenje na roštilju na laganoj vatri pravi je način kuhanja mesa na preporučenoj temperaturi. Korištenje velike topline, primjerice kod prženja ili pečenja na otvorenom plamenu, može uzrokovati stvaranje opasnih kemikalija. Prema Nacionalnom institutu za rak, kada se meso kuha na visokoj temperaturi, nastaju heterociklični amini (HCA) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), za koje je utvrđeno da uzrokuju promjene u DNK i mogu povećati rizik od raka.
Iako će visoke temperature ubiti bakterije, sve vrste mesa kuhane iznad 300 stupnjeva Farenhajta ili one koje se kuhaju duže vrijeme imaju tendenciju stvaranja više HCA. Načini kuhanja koji izlažu meso dimu doprinose stvaranju PAH-a, upozorava Nacionalni institut za rak.
: 11 Pogreške u sigurnosti hrane za koje ne znate da ih pravite
