Zajedno sa srcem, krvne žile predstavljaju glavnu komponentu krvožilnog sustava, koja se sastoji od razrađene mreže cijevi po cijelom tijelu. Krvožilni sustav uključuje kombinirano funkcioniranje srca, krvi i krvnih žila kako bi se dostavljali kisik i hranjive tvari u organski sustav i tkiva te uklanjali otpadni proizvodi nastali metabolizmom.
Limfni sustav sastoji se od zamršenog sustava limfnih žila i limfnog tkiva, uključujući limfne čvorove, slezenu i timus. Glavna svrha limfnih žila je apsorbiranje i vraćanje limfne tekućine iz tijela natrag u krv te pomaganje u imunološkoj funkciji tijela.
Krvne žile
Tri vrste krvnih žila mogu se razlikovati. Arterije nose krv iz srca, a vene krv prema srcu. Kapilare su najmanja veza između arterija i vena i formiraju ih male arterije, nazvane arteriole, koje se razgranavaju da bi postale progresivno manjeg promjera. Tanka stijenka kapilara omogućava razmjenu kisika i hranjivih tvari u tjelesnim tkivima i apsorpciju ugljičnog dioksida i otpadnih proizvoda natrag u krvotok. Da bi izdržale visoki tlak krvi koja se crpi iz srca, arterije imaju deblji zid i bolje razvijen sustav glatkih mišića od vena. Krvni tlak u venama je mnogo niži, a glatka muskulatura u njihovim zidovima nije tako dobro razvijena kao u arterijama. Zbog niskog tlaka postoji mogućnost udruživanja krvi u venskom sustavu, što se sprječava funkcioniranjem jednosmjernih ventila unutar vena kako bi se podržao protok krvi protiv gravitacije prema srcu.
Limfne žile
Limfni sustav usko je povezan s krvnim sustavom i predstavlja dodatni put kojim limfna tekućina može teći iz tkiva tijela natrag u krvotok. Limfne žile mogu se svrstati u limfne kapilare, pred-kolektore, limfne kolektore i limfne stabljike. Limfni kapilari predstavljaju početak limfnog drenažnog sustava i potječu iz neposredne blizine krvnih kapilara. Limfni kapilari nalikuju krvnim kapilarama, ali imaju nepravilniju staničnu strukturu i propusniji su od krvnih kapilara. Limfne kapilare zbog svoje strukture mogu apsorbirati veće čestice iz tkiva, poput proteina, stanica, bakterija i drugih velikih tvari, koje krvne kapilare ne mogu apsorbirati. Ove čestice, zajedno s vodom, zatim putuju kroz zamršenu mrežu pre-sakupljača i veće limfne sakupljače i debla natrag u krvotok preko venskih kutova. Na povratku u krv limfna tekućina putuje kroz uzastopni broj limfnih čvorova koji filtriraju nečistoće iz limfe.
Glavne razlike između krvnih i limfnih žila
Krvožilni sustav predstavlja zatvoreni sustav, srce kao središnji motor, a krv i krvne žile kao ostale strukturne elemente. Glavna svrha krvnih žila je neprekidna opskrba svih tjelesnih tkiva hranjivim tvarima i kisikom krvi te uklanjanje metaboličkog otpada i ugljičnog dioksida iz stanica tkiva. Dio krvožilnog sustava koji isporučuje krv u pluća i iz pluća poznat je kao plućna cirkulacija, a protok krvi u ostatku tijela upravlja sistemskom cirkulacijom.
Limfni sustav i njegove žile ne tvore zatvoreni cirkulacijski sustav. Počinje malim limfnim žilama, odnosno limfnim kapilarama, u tjelesnim tkivima, a nastavlja se nizim uzastopno većim limfnim žilama, odnosno sakupljačima i trnovima, koji se u konačnici povezuju s venskim dijelom krvožilnog sustava. Ne postoji središnja pumpa povezana s limfnim sustavom; limfne žile proizvode vlastiti pogonski sustav s mrežom glatke muskulature smještene u zidovima limfnih sakupljača i debla. Budući da limfne žile djeluju prema jednosmjernom principu, a ne kao zatvoreni krvožilni sustav poput krvi, prikladnije je govoriti o transportu limfe, a ne o cirkulaciji limfe. Dok je protok krvi kroz krvne žile neprekidan, transport limfne tekućine kroz sustav limfnih žila prekida se limfnim čvorovima.
