Poznat i kao termički učinak hrane, prehrambene termogeneze ili dijetetske termogeneze, DIT, je proces proizvodnje energije u tijelu uzrokovan izravno metaboliziranjem hrane koja se konzumira. Na prehrambenu termogenezu utječu čimbenici koji se odnose na sastav hrane i fizičko stanje pojedinca. Analiza iz 2004. objavljena u istraživanju „Prehrana i metabolizam“ o prehrambenoj termogenezi utvrdila je da u energetski uravnoteženom stanju, miješana prehrana proteina, masti i ugljikohidrata proizvodi potrošnju energije iz prehrambene termogeneze koja čini 5 do 15 posto ukupne dnevne energije izdatak.
Prehrambeni čimbenici
Čimbenici koji se odnose na hranu koju jedete mogli bi utjecati na njihovu povezanost s dijetalnom termogenezom, posebno na njihov energetski sadržaj ili kalorije te makronutrijentski sastav. Studija iz 2008. objavljena u „Metabolizmu“ otkrila je da jedenje proteina stvara veću dijetalnu termogenezu nego jesti masti. Dijetalna termogeneza ugljikohidrata pada negdje između to dvoje. Studija iz 2008. nadalje pokazala je da bi niska stopa termogeneze u prehrani nakon česte ili ponavljajuće konzumacije masti mogla biti faktor pretilosti.
Tjelesna težina
Termogeneza igra važnu ulogu u regulaciji tjelesne težine. Vaša težina ovisi o povezanosti dva ključna čimbenika: unesena hrana i potrošena energija. Termogeneza je jedna od tri glavne komponente, zajedno s bazalnom brzinom metabolizma i fizičkom aktivnošću, uključenima u energetsku stranu te jednadžbe. Termogeneza, naime, svodi svu potrošenu energiju u stanju mirovanja iznad i iznad vaše bazalne brzine metabolizma. Kao takav, visoka dijetalna termogeneza može pomoći u poticanju gubitka kilograma, dok niska dijetalna termogeneza može pomoći u pospješivanju debljanja.
Sitost
Prema studiji "Prehrana i metabolizam iz 2004.", protein je jedan od glavnih faktora u određivanju prehrambene termogeneze. To je ujedno i najznačajniji utjecaj makronutrijenata na određivanje prehrambene sitosti, odnosno osjećaj punoće uslijed jedenja. Stoga istraživači sugeriraju da je protein najvažniji u regulaciji tjelesne težine zbog svoje ključne uloge u prehrani povezanih s termogenezom.
Smeđe masno tkivo
Smeđe masno tkivo je poput masnog tkiva, osim što ima termogeno svojstvo: to jest, može uzimati energiju iz hrane i pretvarati je u toplinu. Oko 5 posto tjelesnog tkiva ljudske dojenčadi smeđe je masnoće, ali taj se broj smanjuje kako osoba stare. Ovo smanjenje moglo bi doprinijeti smanjenju prehrambene termogeneze u dobi od jedne dobi.
