Gensko modificirana hrana - poznata kao GM ili GMO - proizvodi se od biljaka čija je genetska struktura modificirana u laboratoriju kako bi se stvorile kombinacije koje se prirodno ne pojavljuju. Primjeri GMO-a uključuju kukuruz, soju i šećernu repu koja se zatim koristi u mnogim namirnicama kao ulje ili zaslađivači.
FDA smatra da je "genetski inženjering" precizniji termin za opisivanje procesa stvaranja ovih modificiranih biljaka i njihovih naknadnih namirnica, iako je "GMO" poznatiji pojam. Druge riječi za opisivanje ove hrane mogu uključivati "genetski modificiranu" ili "biotehničku hranu".
Kako djeluje genetska modifikacija
Genetski modificirani organizam je organizam čija je genetska struktura izmijenjena dodavanjem gena - "spajanjem gena" - koji će izraziti poželjnu osobinu. U pogledu biljaka, ova nova osobina mogla bi poboljšati prehrambene osobine usjeva, učiniti ga otpornim na herbicide ili zaštititi od štetočina.
Prema literaturi objavljenoj na web stranici FDA-a, genetski inženjering biljaka (a ponekad i životinja) često se koristi u kombinaciji s tradicionalnim uzgojem. Genetski inženjering izolira gen za željenu osobinu, dodaje ga u jednu biljnu stanicu u laboratoriju, a zatim iz te stanice stvara novu biljku. Sužavanjem unesene genetike na jedan gen iz organizma donora, znanstvenici mogu eliminirati neželjene i nepoželjne karakteristike iz drugih gena davatelja.
Hrana iz genetski inženjerskih biljaka uvedena je u američku opskrbu hranom u 1990-ima. Pamuk, kukuruz i soja najčešći su primjeri GMO kultura koje se uzgajaju u SAD-u, a većina je promijenjena radi povećane otpornosti na insekte ili tolerancije na herbicide.
Primjeri genetski modificirane hrane
Do 92 posto kukuruza u SAD-u trenutno je genetski proizvedeno, isto kao i 94 posto soje i 94 posto pamuka (pamučno ulje se koristi u prehrambenim proizvodima), pokazuje USDA. Centar za sigurnost hrane procjenjuje da više od 75 posto prerađene hrane na policama supermarketa sadrži sastojke genetski modificirane.
Većina GMO biljaka koristi se za izradu sastojaka za ostale prehrambene proizvode (najčešće prerađena hrana, uključujući krekere, začine, sode i drugo). Primjeri upotrebe GMO usjeva uključuju:
- Kukuruzni škrob u juhama i umacima
- Kukuruzni sirup koji se koristi kao zaslađivač
- Kukuruzno ulje, kanolino ulje i sojino ulje u majonezi, preljevima za salatu, hljebima i grickalicama
- Šećer iz šećerne repe u raznim namirnicama
- Ostale glavne kulture s genetski inženjeriranim sortama uključuju krumpir, tikvice, jabuke i papaju
Životinje se također mogu podvrgnuti genetskom inženjeringu, ali od ožujka 2019. godine FDA je odobrila samo zahtjev za AquAdvantage losos, genetski inženjerski atlantski losos. FDA navodi da neće odobriti bilo koji zahtjev vezan za genetski inženjerirane životinje za upotrebu u hrani, osim ako ne ocijeni da je hrana životinja sigurna za prehranu ljudi.
Jesu li GMO sigurni?
Svjetska zdravstvena organizacija predlaže da se svaka genetski modificirana hrana treba procjenjivati pojedinačno s obzirom na njihovu sigurnost, ali savjetuje da GMO hrana na međunarodnom tržištu prođe sigurnosne procjene, a da još nisu pokazani štetni učinci na zdravlje ljudi.
Ipak, briga o GMO-u i dalje traje. Recenzirani rad objavljen u siječnju 2019. u časopisu Nature Human Behavior pokazao je da se mnogi ljudi i dalje brinu zbog njih ili se protive upotrebi genetski modificirane hrane usprkos dogovoru znanstvenika da ih je sigurno konzumirati.
Nađeno je da je nacionalni reprezentativni uzorak odraslih u SAD-u pokazao ponašanje u kojem se, kao izraz protivljenja i zabrinutosti za genetski modificiranu hranu, povećalo objektivno znanje o znanosti i genetici, ali opažalo se razumijevanje genetski modificirane hrane, Ili kao što papir bilježi, ekstremni protivnici GMO-a znaju najmanje, ali misle da znaju najviše.
Slični rezultati dobiveni su u paralelnom istraživanju s reprezentativnim uzorcima iz Sjedinjenih Država, Francuske i Njemačke.
