Ekosustav je živi sustav koji uključuje sunce kao izvor energije, tlo, stijene, vodu, zrak, biljni život i živa bića. Mi ljudi samo smo jedan dio bilo kojeg ekosustava, ali mnogi ljudi vjeruju da imamo nesrazmjerni učinak. Naši postupci uglavnom ne utječu samo na našu okolinu, već i na svijet u cjelini. Da bismo odgovornije živjeli na Zemlji, moramo razumjeti kako stvari koje radimo mogu imati trajne posljedice.
Hrana
Iako ljudi koji žive u gradovima možda nikad neće vidjeti farme koje ih podržavaju, svi smo ovisni o poljoprivredi. Ta poljoprivreda ima ogroman utjecaj na naše ekosustave: pesticidi i druge otrovne kemikalije korištene u proizvodnji hrane mogu se oprati nizvodno, ubijajući mnoge vrste životinja, zagađujući naše plovne putove, pa čak i čineći ljude bolesnima. Gnojiva se mogu oprati nizvodno, uzrokujući "cvjetanje" ili veliku populaciju algi i bakterija, što može naštetiti ribljim populacijama. Osim toga, GreenFacts navodi kako iscrpljujemo riblju populaciju u oceanima i morima, zbog čega lovimo dalje na obali i dubljim podmorjima kako sve više i više riba nestaje.
Voda
Širom svijeta 2, 6 milijardi ljudi nemaju odgovarajuću sanitarnu zaštitu, što znači da je pitka voda širom svijeta zagađena otpadom i bolestima. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je to rezultiralo smrtnom smrću 1, 8 milijuna ljudi. Otvorena voda često je onečišćena poljoprivrednim kemikalijama, gorivom iz čamca koji prolaze, pa čak i smećem i otpadom. I Tihi i Atlantski ocean sadrže velike "otoke" od plastičnog smeća, za koje National Geographic sugerira da su dolazili od legla i s otvorenih odlagališta širom svijeta.
Gorivo
Koristimo prirodne resurse za proizvodnju energije, ali prema WHO-u, naše trenutne metode štetne su za ekosustave. Izgaranje goriva poput drva i ugljena stvara zagađenje i iscrpljuje naše šume. WHO tvrdi da sječa drva u ruralnim područjima nije samo loša za ljudsko zdravlje, već stvara "nedostatak drvnog goriva". Što je još gore, postrojenja s ugljenom stvaraju dovoljno onečišćenja koje se sakuplja u našoj atmosferi, što uzrokuje opasnosti od disanja i utječe na vremenske prilike. Izgaranje benzina u našim automobilima stvara smog u gradovima i oko njega.
Biološka raznolikost
Biološka raznolikost je varijacija između vrsta biljaka i životinja. Svako živo biće igra ulogu u ekosustavu, a kada određena vrsta bića izumire ili se ukloni s nekog područja, njegov ekosustav pati. Kad ljudi pretvore neko područje u poljoprivredno zemljište, učinimo ga nepristupačnim za mnoge vrste biljaka i životinja i započinjemo uzgoj samo vrsta koje nam se najviše sviđaju. Ribolov u velikoj mjeri, razvoj zemljišta i mnoge druge prakse istjeruju autohtone vrste, trajno mijenjajući lokalni ekosustav.
Klimatske promjene
Zemaljska prirodna klima uvijek se mijenja, ali u posljednjih nekoliko godina, do 2010., primijetili smo dramatične promjene koje su vjerojatno zbog ljudi. Zapravo, Konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama definira klimatske promjene kao "klimatsku promjenu koja se izravno ili neizravno pripisuje ljudskoj aktivnosti koja mijenja sastav globalne atmosfere." Naša industrija, poljoprivreda i onečišćenja imaju stvarne učinke na prirodni sustav Zemlje. Onečišćenje i staklenički plinovi posebno se akumuliraju u našoj atmosferi, uzrokujući porast ukupne temperature planeta. To rezultira vremenskim promjenama koje utječu na sve ekosustave.
