Određena kratkoća daha pri naprezanju je normalna, posebno ako se bavite sportom jednako zahtjevnim poput trčanja. Povećana aktivnost dovodi do bržeg disanja, što unosi kisik u tijelo kako bi se pomoglo nižim razinama ugljičnog dioksida u tijelu tijekom vježbanja. Jednom kada se postigne normalna razina ugljičnog dioksida, disanje se obično vraća u normalu.
Probleme povezane s poteškoćama u disanju tijekom trčanja možete riješiti laganim ugađanjem rutine. Kada se kratkoća daha pojavi iznenada ili nastavi čak i nakon što usporite, to bi mogao biti znak nečeg ozbiljnijeg, pa se nakon izmjene režima vježbanja savjetujte s liječnikom ako se simptomi ne poboljšaju.
Savjet
Trčanje bez daha normalno je kad trčite, pogotovo kada gurate sebe. Ako se pravilno zagrijavate i koristite ispravne tehnike disanja, spriječit ćete kratkoću daha. Ako se disanje ne poboljšava kad usporite ritam ili osjetite jaku kratkoću daha, zaustavite se i posavjetujte se s liječnikom.
Izvršite pravilno zagrijavanje
Vaše zagrijavanje važan je dio pripreme vašeg tijela za bilo kakvu vježbu, a manje ćete se boriti s ponestanjem daha ako odvojite vrijeme kako biste se olakšali u trčanju.
Počnite trčati polako, trčeći vrlo jednostavnim tempom ili čak šetnjom, barem 15 do 20 minuta, prije nego što postepeno povećavate brzinu. Ako je vani hladno i suho, može doći do kontrakcije glatkih mišića dišnih putova koji vode do vaših pluća, što još više otežava disanje, stoga svakako odvojite više vremena za pravilno zagrijavanje u hladnom vremenu.
Vježbajte tehnike disanja
Obavezno unosite dovoljno zraka u pluća kad udišete usredotočivši se na pravilne tehnike disanja. Ako predugo dišete plitko, riskirate hiperventilaciju. Držite se što je više moguće opušteno i duboko uvlačite dah u svoje tijelo.
Anksioznost može pogoršati vaše simptome Kako biste ostatak tijela opuštali dok trčite, spustite ramena prema dolje ako osjetite bilo kakvu napetost u gornjem dijelu tijela.
Što dublje udišete trke, dijafragma će vam postati aktivna i primijetit ćete kako se trbuh širi i savija dok udišete i izdahnete. Držite pravilan ritam disanja dok trčite, udišite dva ili tri koraka i izdahnite jedan ili dva.
Prilagodite svoju brzinu
Kad trčite i primijetite kratkoću daha pri naprezanju, zaustavite se i hodajte ili barem smanjite intenzitet aktivnosti dok se normalno disanje ne vrati. Što je veći intenzitet vježbanja, više riskirate da vam ostane bez daha.
Prije nego što pokušate povećati brzinu provjerite da li radite udobno i izbjegavajte raditi brže sesije tijekom tjedna. Započnite s jednim danom u tjednu, postepeno povećavajući brzinu i pričekajte dok ne uspijete upravljati 10-ili ili 20-minutnim tempom bez ikakvih poteškoća s disanjem prije nego što pokušate napraviti bilo kakav intervalni intenzitetni trening.
Posavjetujte se s liječnikom
Prirodno je disati teže dok trčite, ali stvarna kratkoća daha predstavlja brigu. To može biti zastrašujuće i može zahtijevati liječničku pomoć.
Ako se kratkoća daha nastavi i nakon što ste usporili ili prestali ili je kratkoća daha jaka, zakažite sastanak kod liječnika. Astma, astma izazvana tjelovježbom, alergije ili druga stanja pluća mogu uzrokovati nedostatak daha, stoga biste trebali potražiti liječničku pomoć ako se simptomi vremenom ne poboljšaju ili promijene vašu rutinu trčanja.
