Krvni tlak je jedna od mnogih stvari koje fiziološki utječu na vježbanju. Krvni tlak je pritisak koji krv vrši na stjenke arterija tijekom kontrakcije i opuštanja srca. Kada izvodite aerobnu ili anaerobnu vježbu - poput treninga snage i sprinta - postoje i akutne promjene koje se javljaju tijekom vježbanja, kao i dugotrajne prilagodbe koje nastaju kao odgovor na vježbanje.
Krvni tlak
Krvni tlak se izražava s dva broja: sistoličkim krvnim tlakom i dijastoličkim krvnim tlakom. Sistolički krvni tlak je viši od dva broja i predstavlja najviši pritisak na stijenke arterija kad se srce steže i gurne krv kroz arterije. Dijastolički krvni tlak je niži od dva broja. Dijastolni tlak je najniži tlak u arteriji, a javlja se kada se ventrikula ispuni, a srce u mirovanju.
Tijekom vježbanja
Krvni tlak se povećava izravno, s intenzitetom vježbanja. Sistolički krvni tlak raste kako bi zadovoljio potrebe tijela tijekom vježbanja, a može se povećati od 120 mmHG prije vježbanja i premašiti 200 mmHg tijekom vježbanja te se i dalje smatra normalnim. Dijastolički krvni tlak se malo mijenja, ako uopće postoji, tijekom vježbanja. Budući da je dijastolički krvni tlak tlak u zidovima kada je srce u mirovanju, na to se ne utječe tijekom vježbanja. U stvari, dijastolički krvni tlak porast veći od 10 mmHg tijekom ili nakon vježbanja predstavlja nestabilan oblik hipertenzije i može biti povezan s koronarnom arterijskom bolešću, napomenu dr. Len Kravitz. Sveučilišta u Novom Meksiku.
Nakon vježbe
Nakon vježbanja sistolni krvni tlak bi trebao progresivno opadati tijekom aktivnog oporavka, poput hodanja slabog intenziteta. Tijekom pasivnog oporavka poput sjedenja ili ležanja, sistolički krvni tlak može naglo pasti zbog udruživanja krvi u vašim rukama i nogama. Uz to, s obzirom da su se krvne žile tijekom vježbanja malo proširile kako bi se omogućio veći protok krvi, nakon vježbanja može doći do pada dijastoličkog krvnog tlaka.
Dugoročne prilagodbe
Redovita vježba izdržljivosti može rezultirati smanjenjem krvnog tlaka u mirovanju kod osoba s graničnom ili umjerenom hipertenzijom, a također može rezultirati padom krvnog tlaka tijekom submaksimalnog vježbanja. Trening otpora ili podizanje ekstremno velike težine često mogu uzrokovati porast krvnog tlaka do ekstremno visokih razina koje mogu prelaziti 480/350 mmHG. To je izuzetno opasno i obično se događa kada dizač zadržava dah tijekom teškog dizanja. Međutim, krvni tlak u mirovanju nakon redovnih treninga s otporom može se spustiti ili ostati isti, napominju Jack H. Wilmore i David L. Costil, autori Physiology of Sport and Exercise.
