Većina je ljudi upoznata kako se njihova tijela osjećaju tijekom vježbanja; srce kuca brže i postaje teže disati. To je odgovor na pojačani rad mišića i sve veću potrebu za kisikom u cijelom tijelu. Nakon što završite s vježbanjem, disanje i otkucaji srca polako se vraćaju u normalu, a što više vježbate, ovaj sustav postaje efikasniji.
Obnavljanje kisika
Stope disanja ostaju povišene odmah nakon aerobne tjelovježbe. Brzo disanje nastavlja kretati kisik kroz pluća i na kraju, u krvotok i mišiće. Iako se mišići ne koriste tako intenzivno kao tijekom vježbanja, ovo pojačano disanje i otkucaji srca sprječavaju nakupljanje ugljičnog dioksida i obnavljaju potreban kisik koji se iscrpio tijekom vježbanja.
Varijacije brzine disanja
Vrijeme koje vam je potrebno da se vaše srce i disanje usporavaju kako bi se usporili u stopama mirovanja poznato je kao razdoblje oporavka. Njegova duljina može varirati među pojedincima, a vi možete imati sporije vrijeme oporavka u usporedbi s nekim drugim. Ljudi koji treniraju sportaše ili koji stalno vježbaju imaju brže vrijeme oporavka od onih koji žive sjedeći način života i koji se povremeno vježbaju.
Nakon treninga, ohladite se
Nakon vaše rutine vježbanja, važno je razdoblje hlađenja kako biste polako vratili ritam otkucaja srca i obrasce disanja. Nakon vježbanja, priuštite si barem pet minuta da se ohladite, što uključuje i polako smanjivanje intenziteta vježbanja dok niste spremni za zaustavljanje. To možete pratiti pomoću istezanja i raspona vježbi pokreta.
Izbjegavajte potpuno prestajanje vježbanja sve dok niste imali dovoljno vremena za hlađenje. Dramatično smanjenje mišićne aktivnosti može uzrokovati pad vašeg krvnog tlaka, što rezultira vrtoglavicom ili nesvjesticom. Dehidracija nakon vježbanja također može uzrokovati nesvjesticu.
Obratite se svom liječniku ako osjetite bol u prsima, nedostatak daha ili vrtoglavica nastaju ili se pojave nakon treninga koji obično ne uzrokuje nikakve simptome.
Dugoročni efekti vježbanja
Kada redovito vježbate, vaše srce postaje efikasnije za ispumpavanje krvi. Iako će vam se disanje i otkucaji srca povećati tijekom vježbanja, nakon toga ćete možda imati sporiji rad srca.
Upozorenje
Prije početka bilo kojeg novog programa vježbanja posavjetujte se s liječnikom, posebno ako imate zdravstveno stanje poput astme, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, bilo koje vrste srca ili obiteljske anamneze srčanih bolesti. Možda ćete trebati poduzeti i dodatne mjere opreza ako pušite ili imate prekomjernu težinu.
Budući da vam je srce mišiće, to se uvjetuje redovitom aktivnošću i zahtijeva manje napora za pumpanje kisika s kisikom. To se odražava i tijekom i nakon vježbanja. Vaš će se otkucaji srca još povećavati tijekom vježbanja, ali ne tako oštro jer je srce ojačano; disanje će vam se pojačati, ali možda ćete biti manje vjetroviti. Nakon dovršetka rutine vježbanja, disanje i otkucaji srca brže će se vratiti u normalu.
