Volumen moždanog udara i otkucaji srca kombiniraju se da bi stvorili srčani iscrp, o čemu izvješćuje Nacionalno udruženje za jačanje i kondicioniranje (NSCA) ukupna količina krvi izbačena u radna područja tijela. Volumen moždanog udara odnosi se na količinu krvi koja se izbacuje svakim sistoličkim ritmom, a brzina otkucaja srca je jednostavno stopa kojom se kuca srce, obično izračunava u otkucajima u minuti. Volumen i otkucaji moždanog udara međusobno su povezani, a porast jednog često rezultira smanjenjem drugog. Na volumen moždanog udara i otkucaje srca utječu razni čimbenici, od kojih su najvjerojatnije tjelovježba, živčani i hormonalni čimbenici te prehrana i lijekovi.
Čimbenici vježbanja
NSCA piše da akutno vježbanje ima za posljedicu porast srčanog izlaza, što je rezultat povećane potrebe za opskrbom krvi radnim mišićima. Tijekom određenog vremena, kronična tjelovježba rezultira većim i jačim srcem, poznatim kao "srce sportaša", što omogućava veće zalihe krvi svakim otkucajem. Ako se osigurava dovoljna opskrba kisikom i krvlju uz svako izbacivanje, potrebno je samo malo povećanje otkucaja srca kako bi se pružila sva hrana koja je potrebna mišićima. Zbog toga aerobno trenirani vježbači doživljavaju veće količine moždanog udara i niže otkucaje srca i tijekom vježbanja i u mirovanju.
Neuronski i hormonski čimbenici
Otkucaji srca i volumen moždanog udara također utječu na središnji živčani sustav i otpuštanje hormona. Knjiga "Fiziologija sporta i tjelovježbe" izvještava da impulsi iz mozga putuju kroz živčani sustav i mogu povećati rad srca. Na primjer, kada se psihološki napregne, hormon kortizol se oslobađa u krvotok i povećava se otkucaji srca kako bi se tijelo pripremilo na akciju. Nadalje, uzbuđenje može dovesti do oslobađanja hormona epinefrina, što uzrokuje suženje u krvnim žilama, što zauzvrat smanjuje volumen moždanog udara i povećava otkucaje srca.
Dijeta i lijekovi
Konzumiranje tvari uključenih u normalan unos hrane i lijekova može utjecati na broj otkucaja srca i moždani udar. Prema "Fiziologija sporta i vježbanja", unos hrane rezultira povećanim otkucajima srca kako bi se započeo probavni proces. Ako je dehidrirana, gubitak vode može dovesti do porasta temperature jezgre, što uzrokuje preraspodjelu protoka krvi u periferne mišiće. To dovodi do pada volumena krvi, a time i do smanjenja volumena moždanog udara. Da bi krv iz srca adekvatno opskrbila ostatkom tijela, povećava se i otkucaj srca.
Mnogi lijekovi također utječu na rad srca i količinu moždanog udara. Stimulansi, poput duhana i nikotina, povećavaju rad srca, dok beta blokatori i depresivi snižavaju rad srca.
Ostali čimbenici
Mnogi drugi faktori utječu na otkucaje srca i količinu moždanog udara. "Fiziologija sporta i vježbanja" izvještava da dob, spol i okoliš mogu povećati ili smanjiti rad srca. S povećanom dobi ljudi imaju tendenciju da imaju niže maksimalne otkucaje srca i količinu moždanog udara. Žene imaju veći srčani ispis zbog manjeg apsolutnog srčanog volumena u ženskom tijelu. Napokon, faktori poput buke, temperaturnih krajnosti, zagađenja i nadmorske visine mogu uzrokovati fluktuacije u normalnoj količini otkucaja srca i udaru.
