Dijeta može utjecati na visinu osobe, ali samo tijekom djetinjstva - do otprilike dvije godine života. U dobi od 2 do 12 godina, zaustavljen rast može se izmijeniti kod neke djece, ali ne u svima njima. Trenutno nema znanstvenih podataka koji bi sugerirali da je moguće povećati visinu odrasle osobe putem prehrane.
Gestacijska dijeta
Kad je žena trudna, njezina prehrana može utjecati na visinu njene djece. Studija objavljena u "Journal of Epidemiology and Health Community" istraživala je utjecaj gestacijske prehrane na visinu, visinu sjedenja i duljinu nogu potomstva. Istraživači su pratili više od 6.600 samohranih poroda i otkrili da su majčin unos magnezija, željeza i vitamina C najčešće povezane s povećanom visinom. Međutim, u studiji je navedeno da ovi nalazi sami po sebi nisu dovoljni za zaključivanje oporabilnih zaključaka između prehrane majke i visine potomstva.
Kalorični unos i visina
Unos kalorija od rođenja do otprilike dvije godine života utjecati će na visinu djece. Članak koji se pojavljuje u "The Journal of Nutrition" pratio je prehranu i socio-ekonomske parametre kod više od 2000 filipinske djece. Istraživač je otkrio da je svaki dodatnih 100 kalorija u prehrani povezano s povećanom visinom od 0, 13 inča kod dječaka i nešto manje kod djevojčica. Studija je zaključila da nakon dvije godine niti prehrana niti socijalno-ekonomski status nisu imali značajnog utjecaja na visinu djece.
Oduševljen rast
Pothranjenost djece mlađe od 2 godine uzrokovat će usporavani rast u usporedbi s njihovim roditeljima i dobro hranjenom braćom i sestru, ali neuhranjena djeca mogu se "uhvatiti" s pravilnom prehranom. Studija uključena u "The Journal of Nutrition" pratila je visinu 2.000 filipinske djece, u dobi od 2 do 12 godina, iz loših okruženja. Istraživač je otkrio da je oko 63 posto klasificirano kao "usporeno" na temelju mjerenja visine za starost (HAZ) koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija. S povećanim unosom kalorija i vitamina, 30 posto ih više nije bilo usporavano već u dobi od 8, 5 godina, a 32, 5 posto ih više nije bilo kaskano u dobi od 12 godina.
Dojenje
Dojenje ima najveći utjecaj na kognitivni i fizički razvoj novorođenčadi u njihovoj prvoj godini. Studija u "Arhivu pedijatrije" ispitala je učinke dojenja na visinu i težinu 6.699 novorođenčadi iz šest zemalja u razdoblju od 1997. do 2003. godine. Studija je utvrdila da je samo dojenje prva četiri mjeseca i unos čvrste hrane do šest mjeseci do povećanja visine djece. Studija je zaključila da će dječja populacija u svim zemljama rasti sličnim brzinama ako se adekvatno hrani.
