Cushingov sindrom, koji nastaje kada tijelo proizvodi previše kortizola ili je izloženo visokoj razini ove tvari, može uzrokovati umor, debljanje, promjene na koži, depresiju, osteoporozu, visoki krvni tlak i dijabetes. Iako ne postoji nijedna postavljena dijeta za osobe sa Cushingovim sindromom, unošenje određenih promjena u prehrani može vam pomoći da ograničite rizik od nekih od ovih štetnih učinaka.
Razmislite o povećanju potrošnje kalcija
Cushingov sindrom povećava rizik za osteoporozu. Uzmite barem preporučenu prehrambeni dodatak za 1000 kalcija dnevno, kako biste održali koštanu masu, preporučuju Nacionalni instituti za zdravlje. Dobri izvori uključuju mliječne proizvode s niskim udjelom masti, sardine s kostima, obogaćeno mlijeko i sokove, tofu napravljen s kalcijevim sulfatom, žitarice obogaćene kalcijem i zeleno lisnato povrće, poput zelja kelj i repa.
Pazite unos natrija
Visoki unos natrija može povećati rizik od visokog krvnog tlaka, što već brine za one koji imaju Cushingov sindrom. Prerađena hrana obično je osobito bogata natrijumom, posebno juhe, sir, grickalice, kruh, jela od mesa i pizza. Pomozite da zaštitite zdravlje srca tako što ćete ograničiti unos natrijuma i jesti puno hrane s visokim sadržajem vlakana, poput voća i povrća, kao i izvora zdravih nezasićenih masti poput orašastih plodova i lososa, preporučuje Drugs.com.
Ne unosite previše kalorija
Pomozite u kontroli potencijalnog povećanja kilograma koji može biti nuspojava Cushingovog sindroma jedući puno hrane s niskom gustoćom energije ili kalorija po gramu, što će vam omogućiti da pojedete veću količinu hrane dok ostajete unutar preporučenih dnevnih kalorija, Hrana s visokim sadržajem vlakana ili s visokim udjelom vode, poput voća i povrća, ima tendenciju s niskom gustoćom energije, dok ona s visokim udjelom masti ili šećera obično ima veliku gustoću energije.
Kontrolirajte svoj šećer u krvi
Cushingov sindrom može uzrokovati povećanje šećera u krvi, što može dovesti do dijabetesa. Odabir namirnica koje sadrže ugljikohidrate s niskim glikemijskim indeksom i glikemijskim opterećenjem može pomoći u tome jer te namirnice imaju manje učinka na razinu šećera u krvi. Neki primjeri uključuju krušni kruh, 100-postotni kruh od cijelog zrna, kuskus, grejpfrut, jabuke, naranče, kruške, breskve, grah, orasi, mrkva, grašak i povrće bez škroba.
Uzorak obroka
Tipičan doručak može biti tvrdo kuhano jaje s polovicom grejpa, kriškom kruha od cjelovitog pšeničnog zrna s malom količinom kikirikijevog maslaca i čašom obranog mlijeka. Za ručak isprobajte juhu na bazi juhe s malo natrijuma, uz salatu od špinata i ostalog povrća bez šargarepe uz dodatak slanutak, malo količine ulja i octa, preljev, nemasni sir i nesoljene sjemenke suncokreta. Večera bi mogla biti izvor mršavih bjelančevina, poput pilećih prsa bez kože ili ribe, uz posluživanje kuskusa od cjelovite pšenice i povrća bez škroba, poput brokule. Dodajte čašu mlijeka i komad voća s niskim GI, poput naranče ili jabuke, kako biste dovršili svoj obrok.
