Fruktoza, koja se uobičajeno naziva voćni šećer, monosaharid je. Ovo je biokemijski izraz za jedan šećerni prsten sastavljen od ugljika, vodika i kisika. Fruktoza je usko povezana s glukozom, a poput glukoze, ona je sastavni dio stolnog šećera. Stolni šećer i voće dva su najznačajnija prirodna izvora fruktoze u prehrani, iako pojedinci koji jedu veliku količinu prerađene hrane također dobivaju značajnu fruktozu kroz kukuruzni sirup s visokim sadržajem fruktoze. Fruktoza ima nekoliko uloga u tijelu.
Proizvodnja energije
Tijelima tijela potrebna je energija da bi se mogle uključiti u razne procese. Na primjer, prema dr. Sc. Reginald Garrett i Charles Grisham u svojoj knjizi "Biochemistry", glavna upotreba mnogih stanica je održavanje takozvanog "membranskog potencijala za odmor", koji omogućava stanicama da uzimaju određene tvari iz tekućine koja ih okružuje i koja omogućuje stanicama komunikacija na stanici. Kao i glukoza, fruktoza je izvor energije za stanice. Stanice procesiraju fruktozu kako bi izvukle energiju procesom nazvanim aerobno disanje, što u osnovi znači spaljivanje fruktoze u prisutnosti kisika da bi se proizveo ATP, molekula stanične energije.
Proizvodnja glikogena
Stanice također mogu koristiti fruktozu kako bi napravile važan oblik skladištenog ugljikohidrata, zvan glikogen. Prema dr. Lauralee Sherwood u svojoj knjizi "Human Physiology", jetra i mišići pohranjuju glikogen koji se sastoji od dugih lanaca glukoze kako bi se osigurale potrebe za staničnom glukozom tijekom hitnih slučajeva ili razdoblja posta. Mišići održavaju glikogen za vlastitu upotrebu, dok jetra razgrađuje glikogen da bi pustio glukozu u krvotok za upotrebu u svim stanicama tijela. Djelomičnim razgradnjom fruktoze nastaju spojevi gliceraldehid i dihidroksiaceton fosfat. Modifikacija gliceraldehida da bi se dobio gliceraldehid-3 fosfat omogućava proizvodnju glikogena - gliceraldehid-3 fosfat reagira s dihidroksiaceton fosfatom da bi se stvorio prekursor u sintezi glikogena.
Skladištenje masti
Pored skladištenja energije u obliku glikogena, tijelo pohranjuje i energiju u obliku triglicerida, odnosno masti. Masnoća je, kaže dr. Gary Thibodeau u svojoj knjizi "Anatomija i fiziologija", važan oblik skladištenja energije jer je ujedno i lagan i energetski gust. Kao takvo, tijelo može pohraniti značajnu količinu energije bez značajne količine pohranjene težine. Kemijske reakcije modificiraju fruktozu tako da proizvode prekursore za sintezu masti.
