Nikotin može uzrokovati mnoge zdravstvene probleme. Privremeno može povisiti krvni tlak i rad srca jer uzrokuje sužavanje krvnih žila. Nikotin također može povećati vjerojatnost zgrušavanja krvi i začepljenja arterija, a može oštetiti pluća i otežati disanje. Nikotin u tijelu prvo se obrađuje jetrom, a potom izlučuje bubrezima. S vremenom nikotin može imati negativne učinke na bubrege.
proteinurija
Iako se još uvijek nije dobro razumjela točna povezanost nikotina i bolesti bubrega, čini se da oni koji koriste nikotin imaju veći rizik za proteinuriju, objašnjava Američka udruga bolesnika s bubrezima. Proteinurija je stanje u kojem postoji nenormalna količina proteina u urinu.
Kad bubrezi ispravno rade, filtriraju otpadne proizvode i u krvi ostavljaju važne tvari poput bjelančevina, tako da je tijelu dostupan. Ako bubrezi postanu oštećeni, protein može iscuriti u mokraću i izlučiti se iz tijela. To može dovesti do edema ili oteklina na različitim dijelovima tijela, a to je znak da bubrezi mogu otkazivati.
Dijabetička nefropatija
Pušenje je također povezano s bržim napredovanjem dijabetičke nefropatije, navodi "Journal of American Medical Association". Dijabetička nefropatija dijagnosticira se kada nekontrolirano visoka razina šećera u krvi oštećuje strukture bubrega nazvane nefroni koji pomažu u filtriranju otpadnih proizvoda. Visoki šećer u krvi može uzrokovati da se ove strukture ožiljkaju i postanu gušće nego što je normalno. Iako odustajanje od pušenja ne može poništiti štetu koja je već učinjena, to može pomoći usporavanju napredovanja ovog stanja.
Kronični zatajenje bubrega
Pušenje može dovesti do nefroskleroze, što je oštećenje malih arterija koje opskrbljuju bubrege. Nikotin također može pridonijeti glomerulonefritisu, koji se dijagnosticira kada postoji oštećenje glomerula ili struktura unutar bubrega koje pomažu filtriranje otpadnih proizvoda. Oba ova stanja mogu dovesti do kroničnog zatajenja bubrega, upozorava izvješće iz 2004. godine u "Journal of the American Society of Nephrology".
Bubrežna bolest možda ne proizvodi simptome sve dok nije u poodmakloj fazi, objašnjava Nacionalna zaklada za bubrege. Zbog toga je važno za one s većim rizikom, kao što su pušači, da budu pregledani primjenom krvnih pretraga.
